Guverner Centralne banke Crne Gore (CBCG) Radoje Žugić bahato troši novac iz državnog budžeta, što dokazuje dokumentacija do koje je došla Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), a objavljuje je „Dan”. Doktorat je Žugiću platila CBCG, o čemu postoje ugovor i dokaz o plaćanju. Ugovor je, kako se navodi, potpisan 16. marta 2011. godine, a Žugić je diplomu doktora mogao da stekne tek kada beogradskom fakultetu isplati 5.000 eura, u tri tranše. Dokument su potpisali Žugić i dekan Beogradske bankarske akademije Gordana Vukelić. Ugovor je zaveden pod brojem 182 od 16. marta 2011. godine.
Naslov disertacije je „Međuzavisnost strukturnih promjena i efikanosti investicija na primjeru Crne Gore”. Međutim, već 9. novembra 2011.godine, kako pokazuje dokument do koga je došao „Dan”, Centralna banka isplatila je 2.000 eura na račun Beogradske bankarske akademije – Fakulteta za bankarstvo, osiguranje i finansije.
Isplatu od 2.000 eura sa računa crnogorske Centralne banke dokazuje i dokument datiran na 27. decembar 2011. godine.
– Prema ugovoru broj 182 od 16. marta 2011. godine, plaća se treća rata za izradu doktorske disertacije mr Radoja Žugića na Beogradskoj bankarskoj akademiji – Fakuletu za bankarstvo, osiguranje i finansije – navodi se u dokumentu o isplati.
„Dan” je objavio ranije da je Žugić, nekada i ministar finansija, kojeg je Vijeće Ekonomskog fakulteta predložio Senatu Univerziteta Crne Gore za akademsku titulu docenta, doktorirao na fakultetu koji nema akreditaciju, odnosno dozvolu za realizaciju postdiplomskih studija. U pitanju je Fakultet za bankarstvo, osiguranje i finansije u Beogradu, koji u to vrijeme nije imao dozvolu za organizovanje doktorskih studija. Žugić je potom tužio „Dan”, ali je izgubio spor. Presudu je potvrdio i Vrhovni sud Crne Gore.
U obrazloženju takve presude Vrhovnog suda tvrdi se da u konkretnom tekstu nema ličnih i uvredljivih kvalifikacija prema Žugiću kao tužiocu, njegovom znanju ili vještinama, niti se ukazuje na njegove lične zloupotrebe. Vrhovni sud se, takođe, pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, pa je presudio da bi dosuđivanje naknade štete zbog povrede ugleda tužioca dovelo do kršenja slobode izražavanja i ostvarivanja neovlašćenog uplitanja u uživanje tog prava.
Nije, međutim, to jedini lukzus koji je plaćan sa računa Centralne banke Crne Gore. Avionska karta za Žugića, plaćena sredinom prošle godine, za njegov put u Vašington u oktobru prošle godine na sastanak sa delegacijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) plaćena je oko 7.000 eura. Nema nikakvog objašnjenja zašto je ovako skupo plaćena karta, a u društvu Žugića bio je i Nikola Fabris. Prema zvaničnim podacima, Žugić i viceguverner za finansijsku stabilnost i platni sistem Nikola Fabris sastali su se u SAD sa potpredsjednikom MMF-a Taom Zangom, direktorom Evropskog odjeljenja MMF-a Polom Tomsenom i direktorom za Evropu i centralnu Aziju Tomasom Telmom.
Dok je karta za Žugića koštala oko 7.000 eura, karta za Nikolu Fabrisa koštala je oko 4.600 eura, iako je uglavnom koristio istu rutu.
U jesen 2016. godine, Žugić, koji je dotad obavljao funkciju savjetnika ondašnjeg premijera Mila Đukanovića, izabran je za guvernera CBCG na predlog tada predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića. Žugić je posao guvernera CBCG obavljao od 2010. godine do 2012. godine, nakon čega je imenovan za ministra finansija.M.V.

Spasavao Prvu banku
Kako je „Dan” ranije pisao, Fond za penziono i zdravstveno osiguranje (PIO) 2008. godine, kada je na čelu te institucije bio Radoje Žugić imao je u Prvoj banci, čiji je, inače, najveći akcionar Aco Đukanović, brat Mila Đukanovića, depozit od 16,5 miliona eura.
Depoziti Fonda PIO u Prvoj banci su se znatno uvećali, upravo u vrijeme kada je Žugić bio na čelu te institucije. Fond PIO, Investicioni razvojni fond i Fond za zdravstveno osiguranje, tri glavna državna fonda odigrali su ključnu ulogu u spasavanju Prve banke, i to tokom 2007. godine, 2008. i 2009. godine.

Tvrdi da nema ništa sporno
U izjavi za „Dan” Radoje Žugić kaže da je sredstvima CBCG plaćen samo dio disertacije, i da je tada to bila praksa za sve u Centralnoj banci Crne Gore.
- Govorimo o vremenu prije nekih sedam-osam godina, i tada je bila praksa da banka pomaže zaposlenima stručno usavršavanje. Ko god je to tražio, nije bio odbijen. Ja ne znam zašto se ne bi izašlo u susret i meni. Ne vidim tu ništa sporno, niti zašto to problematizovati – rekao je Žugić.
On je negirao da se radi o budžetskim sredstvima.
- To nijesu sredstva iz budžeta, jer CBCG, kao bankar države, živi od sopstvenih sredstava, tako da ne stoje ni ti navodi – ukazuje Žugić.
On je rekao da je kao rezultat politike pomaganja zaposlenima da se usavršavaju CBCG danas u situaciji da ima najbolji i najstručniji kadar, koji odgovara svim izazovima.
Žugić tvrdi i da nema rasipništva i neodgovornog odnosa prema sredstvima banke.
- To je lako provjeriti – rekao je Žugić.